U sklopu opštih ekonomskih mjera pomoći, koje je Vlada Republike Srpske preduzela u svrhu oporavka od ‘korona krize’, smanjujući rizik i povećavajući kolateral, Garantni program Vlade RS odigrao je pozitivnu ulogu u saniranju negativnih posljedica korone, rekao je izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT Saša Grabovac.
On je u razgovoru za banjaluka.net istakao da je za preduzeća kod kojih je nakon popuštanja mjera došlo do stabilizacije poslovnih tokova, obnavljanja ugovora i oporavka tržišta na koje su plasirali svoje proizvode, od velike važnosti pojednostavljen i sigurniji pristup kreditnim sredstvima koje omogućava Garantni fond.
„Uloga Garantnog fonda je upravo ta da bankama smanji rizik, tako da one mogu ispoštovati svoje interne, ali i politike koje im nameće regulator bankarskog poslovanja, kako bi one dalje mogle plasirati sredstva privrednim subjektima, što je u interesu i države i banaka i poslodavaca. Kod privrednika koji su uspjeli povratiti tržišta logično je da postoji interes za takvim izvorom sredstava”, rekao je Grabovac.
Grabovac dodaje da kod preduzeća iz prerađivačke industrije, industrije softvera i IT industrije dolazi do konsolidacije i prilagođavanja ponude novim zahtjevima tržišta, tako da je za privredne subjekte iz tih oblasti pristup kreditnim sredstvima, koje omogućava Garantni fond, bitan za normalizaciju i povratak poslovnim aktivnostima.
“Ugostiteljstvo i turizam zasigurno su nešto teže pogođeni krizom izazvanom pandemijom virusa korona, ali zbog ograničenja koja nameću institucije koje se bave javnim zdravstvom kod tih preduzeća bilo kakva pomoć teško može da ima efekta, jer se poslovni subjekti iz tih oblasti i dalje suočavaju sa problemom ograničenog poslovanja. Recimo, u trenutnim uslovima teško je organizovati festivale, velike koncerte ili kongrese, a samim tim je teško i nadomjestiti nedostatak prodaje”, ističe Grabovac.
On dodaje da je svrha kreditiranja individualna, ali da je svim privrednim subjektima zajednička potreba da nakon otvaranja tržišta mogu nabaviti i repromaterijal i isplatiti plate do momenta dok im kupci ne izvrše prve uplate i dok se ne počne ostvarivati razlika u cijeni, odnosno profit iz kojeg oni dalje mogu finansirati i razvoj i otplatu kredita.
Intervenicija države potrebna i u narednom periodu
Privreda Republike Srpske, sa posebnim akcentom na njen najvitalniji dio, segment preduzeća koja svoje proizvode izvoze u EU i na druga razvijena tržišta, u trenutku kada se virus korona pojavio na našim prostorima i time postao uzročnik velike krize i ogromnih gubitaka, nalazila se u inferiornijem položaju u odnosu na poziciju koju je imala proteklih godina, kada je bilježen izuzetan rast izvoza.
“Već prije krize su se pojavili , uslovno rečeno, znaci posustajanja, ali možemo reći da je to stanje bilo solidno. Međutim, pojavom ‘korona krize’ trebalo je vrijeme da se ljudi snađu u toj situaciji. Ono što je bilo dobro jeste da su institucije Republike Srpske relativno brzo reagovale i možemo reći da je u svakom slučaju, u takvim sitacijama brzina prioritetna, pa čak i uz uslov pojave nekakvih nesavršenosti u rasporedu pomoći. U takvim uslovima možemo reći da je dobro odreagovano”, rekao je Grabovac.
Posmatrajući reakcije drugih ekonomija i njihove planove, Grabovac smatra da će intervencija države u Republici Srpskoj biti potrebna i u narednom periodu, te da u tom slučaju fokus treba da bude na preciznosti, nasuprot situaciji kada je u aprilu i maju bilo jako bitno da se brzo reaguje.
Korona kriza imala minimalan efekat na otpuštanje radnika
Na ‘korona krizu’ nije ostalo imuno ni tržište rada u Republici Srpskoj, tako da su od početka epidemije, do sredine prošlog mjeseca, iz različitih razloga 13.022 lica ostala bez posla, dok je u istom periodu zaposleno 12.938 osoba.
Grabovac ističe da je virus korona imao minimalan efekat na smanjenje zaposlenosti, što je posebno vidljivo ukoliko podatke uporedimo sa drugim zemljama.
“To je dobar pokazatelj da je u tom smislu pomoć države bila adekvatna i brza. Moram da naglasim da je i svijest poslodavaca vezano za društvene posljedice otpuštanja, ali isto tako i posljedice po njih samih, imala važnu ulogu. Znamo da je i prije korone već bio problem deficita kvalifikovanih radnika, tako da je i zahvaljujući svjesnosti poslodavaca da je nakon završetka krize jako teško ponovo upošljavati i obučavati nove radnike, doprinijela relativno maloj stopi otpuštanja. U jednom trenutku imamo čak i slučajeva da je bilo i dodatnih zapošljavanja”, dodaje on.
Ekspanzija epidemije u narednom periodu
“Zdravstveni aspekt krize je nepoznat svima. Nažalost, trenutni pokazatelji govore o tome da će epidemija doživjeti ekspanziju u nekon narednom periodu. Do kada i kako je nepoznanica prije svega za medicinsku nauku, pogotovo za nas ‘amatere’ u toj oblasti. U svakom slučaju ono što je bar za sada izvjesno jeste da će prvi kvartal biti problematičan, nadajmo se da će se do tada nešto desiti”, zaključuje Grabovac.
izvor: banjaluka.net